Opća razmatranja o simptomima egzistencijalne krize

Postoje trenuci u životu svakog ljudskog bića kada doživimo fazu potpunog odsustva smisla. Život izgleda kao mučeništvo i suočavanje s njim djeluje gušeći, generirajući nametljive misli, posebno kada smo sami.

Osjećaj usamljenosti može biti okidač za egzistencijalne krize, jer kada smo sami sa sobom, mi moramo se nositi s mislima koje nam napadaju svijest.

Razmišljanje uskoro postaje nepodnošljivo i započinjemo proces introspekcije i izolacije koji, ako se ne liječi, može utjecati na naše blagostanje. Egzistencijalna kriza nije neuobičajen problem, ona prati čovječanstvo kroz povijest, toliko da možemo primijetiti njenu sjenu u umjetnosti i filozofiji.

Znajte malo više o simptomima egzistencijalne krize da razmislite o tome Vaše mentalno zdravlje i šta treba učiniti da se ovo stanje poboljša u sljedećem čitanju.

Shvatite egzistencijalnu krizu i naučite kako je prepoznati

Postoji bezbroj razloga koji mogu izazvati egzistencijalnu krizu, jer je svaki pojedinac poseban i sa sobom nosi povijest emocija, događaja i odnosa koji utječu na ovo stanje svijesti.

Međutim, moguće je identificirati kada imate egzistencijalnu krizu. Nastavite čitati u nastavku dokontrolirajte svoje misli kako biste spriječili da se vaša egzistencijalna kriza razvije.

Usvajanje zdrave rutine

Zdrava rutina je neophodna za održavanje vašeg fizičkog i mentalnog zdravlja, jer brigom o sebi doprinosite neophodni uslovi da se periodi egzistencijalne krize smanje, pa čak i ko zna, eliminišu.

Kada se brinete o sebi, stvara se pozitivan ciklus u vašem životu, stvara se sreća, tolerancija prema sebi i nada i počinješ da veruješ u sebe i u život. Neki savjeti za održavanje zdrave rutine su:

- Kreirajte rutinu spavanja;

- Održavajte uravnoteženu prehranu;

- Vježbajte fizičke aktivnosti;

- Provođenje vremena sa prijateljima i porodicom;

- Slobodno vrijeme za gledanje filmova ili čitanje.

Traženje samospoznaje

Samospoznaja daje sposobnost pojedincu da razume svoj ego i stvara unutrašnje interakcije koje mogu da oblikuju njegovu percepciju sveta. Na taj način, vaša osjećanja i misli počinju da se povezuju na harmoničan način, jer ćete bolje razumjeti sebe.

Što čini fundamentalnim razumjeti svoju egzistencijalnu krizu i pokretače koji su doveli do to oseti. Jer, tek tada ćete imati percepciju šta vam se dešava i koji će biti najbolji način da se nosite sa situacijom.kriza.

Profesionalna podrška i liječenje

Svaka poteškoća koju iskusimo u životu, bilo da je to financijska, socijalna, fizička ili psihička, važno je da u blizini imamo ljude ili stručnjake koji nam mogu pomoći da se nosimo njih. Mi smo bića kojima je zajednica potrebna ne samo za očuvanje vrste, već i zato što razumijemo da smo izgrađeni iz naših odnosa.

Dijalog je u ovom slučaju moćno oruđe da uronite u svoju egzistencijalnu krizu i shvatite šta to utiče na vas. Uostalom, pogled drugog može ukazati na mnogo više o vama nego što već znate.

Suočeni s simptomima egzistencijalne krize, slijedite savjete i, ako je potrebno, potražite stručnu podršku!

Egzistencijalna kriza nas prati u nekom trenutku života, jer kao mislećim bićima uobičajeno je da se preispitujemo o svom postojanju, vrijednosti života i da li je vrijedan toga ili ne. Razmišljajući o tome, važno je da ovaj trenutak doživite kao prekretnicu, jer se nešto mijenja, a i vi.

Promatrajte simptome, posebno njihov intenzitet, ako osjećate da ste onesposobljeni zbog krize , onda se isplati Potražite podršku od profesionalca. On će vas moći uputiti, nudeći najbolji tretman u zavisnosti od vašeg tipa i simptoma.

Šta je egzistencijalna kriza

U 2016. godini, nakon niza istraživanja koje je sproveo International Journal of Psychology, objavljen je članak koji je egzistencijalnu krizu definirao kao skup emocija straha, krivice i anksioznosti.

Za razliku od drugih mentalnih kriza, ona je potaknuta unutrašnjim sukobima i čak generiše tipično anksiozno stanje koje direktno utiče na rutinu i zdravlje onih koji ga doživljavaju. Uskoro će osoba osjetiti negativan utjecaj ovih emocija, što će utjecati na njen osjećaj odgovornosti, svrhe, posvećenosti, pa čak i autonomije.

Osjećaj praznine, ili gubitka smisla, pojačava krizu i budi tjeskobu to postaje konstanta u životu osobe. Kao posljedica toga, egzistencijalna kriza kulminira stvaranjem ciklusa mentalnih kriza koje mogu poremetiti društvenu interakciju.

Kako to prepoznati

Prvi znakovi da doživljavate egzistencijalnu krizu su u pražnjenju svrhe u odnosu na život. Osećate da ništa nema smisla i zato prestajete da se posvećujete svojim obavezama i započinjete proces izolacije.

Dok ne dođete do ovog scenarija, uobičajeno je primetiti neke misli, stavove i osećanja koja ne rade dobro, kao što su: mentalni umor, pesimizam, anksioznost, nesanica, socijalna izolacija i anhedonija.

Na ovaj način, pojedinac se osjeća nesigurno uodnosu prema sebi i svijetu, a da nije u stanju da svoje emocije i misli hrani bitnim vrijednostima za održavanje života. Odsustvo vrijednosti pomiče ovu distancu, utječući ne samo na društveni život, već i na vaše psihičko i fizičko blagostanje.

Šta pokreće egzistencijalnu krizu

Glavni pokretači egzistencijalne krize nisu ipak definisano, jer sve zavisi od pojedinca i njegovog odnosa sa kontekstom. Postoje neki faktori koji upućuju na krizu, ali oni su opšti i mogu ukazivati ​​na simptome drugih mentalnih kriza ili psihičkih poremećaja.

Neki od njih su tenzije i izazovi koji mogu izazvati sve veću nelagodu kod pojedinca, posebno ako ima veze s traumama iz prošlosti ili događajima koji su vas duboko uticali. Iz toga se sumnja u njegovu savjest i počinju prve egzistencijalne krize.

Postoje i neki drugi motivatori, kao što su:

- Osjećaj krivice;

- Žalovanje gubitak;

- socijalno nezadovoljstvo;

- lično nezadovoljstvo;

- potiskivanje emocija.

Glavni simptomi egzistencijalne krize

Razlozi koji izazivaju zabrinutost stručnjaka u vezi ove psihičke krize su u njenim simptomima. Anksioznost, na primjer, već ima negativne posljedice po pojedinca i koja, ako se ne liječi, može dovesti do problemaozbiljnije.

Budite svjesni glavnih simptoma egzistencijalne krize u nizu i znajte kako prepoznati jeste li u krizi.

Anksioznost

Anksioznost je čest simptom među ljudskim bićima, jer u nama budi stanje budnosti i brige koji su osnovni za opstanak. Međutim, s napretkom društva, ovaj osjećaj se promijenio i doveo je do niza simptoma koji mogu utjecati na vaše fizičko i mentalno zdravlje.

Tokom egzistencijalne krize, suočeni s neizvjesnošću svrhe, uobičajeno je da se pojavi anksioznost, a uz to i negativni simptomi. Uskoro ćete osjetiti nereguliran san, fizičku napetost, nemir, mentalni umor, razdražljivo raspoloženje i nedostatak koncentracije.

Neki drugi fizički simptomi kao što su drhtavica, znojenje, paraliza i otežano disanje također su dio stanja egzistencijalne krize praćene krizom anksioznosti.

Mentalna iscrpljenost

Mentalna iscrpljenost nije direktno povezana sa zadacima koji se obavljaju tokom dana, jer je stanje umora rezultat mentalne konfuzije i nedostatka smisla u životu. Kao posljedica toga, doživljavanje egzistencijalne krize često dovodi do velikog mentalnog umora koji može onemogućiti obavljanje jednostavnijih zadataka.

Međutim, vrijedno je napomenuti da su ovi trenuci, kao i kriza anksioznosti, prolazni. Zato zapamtiteda je vaša iscrpljenost period, držite se i uskoro ćete se osjećati mirnije i opuštenije.

Nedostatak želje za druženjem

Još jedan uobičajeni simptom egzistencijalne krize je osjećaj nepovezanost sa stvarnošću, počinjete da osećate da ne pripadate nijednoj društvenoj grupi. Vaš izbor da se nosite sa ovom usamljenošću ogleda se u nedostatku želje za druženjem.

U početku ovaj period može biti negativan, jer ćete se izolovati od ljudi i živjeti povučeno. Međutim, ovo može biti i trenutak dubokog kontakta sa samim sobom, koji može probuditi samospoznaju koja je potrebna za suočavanje s krizama.

Obeshrabrenje i pesimizam

Preispitivanje postojanja pokreće niz emocije koje izazivaju obeshrabrenje kod pojedinca koji prolazi kroz egzistencijalnu krizu. Tuga, strah i tjeskoba postaju osjećaji uobičajeni za vašu krizu, transformirajući vašu percepciju svijeta.

To vas čini pesimističnijim u pogledu života i tražite način da pobjegnete od tih osjećaja. Uobičajeno je da se druge krize pokreću praćene ovim emocijama, kao što je depresija.

Međutim, vrijedno je napomenuti koliko dugo ova osjećanja ostaju aktivna, ako traju duže vrijeme, dobro je potražiti pomoć od profesionalca ili razgovarajte s nekim bliskim da se bolje nosite s njima.

Nedostatakbuduća perspektiva

Kada su svi gore navedeni osjećaji izloženi, uobičajeno je da pojedinac koji doživi egzistencijalnu krizu osjeća nedostatak perspektive u odnosu na budućnost. Vrijednosti koje vas prate gube smisao i prazni vaš osjećaj života, sprečavajući vas da budućnost gledate kao fundamentalni dio svog bića.

Beskonačne mogućnosti izbora postaju očigledne i počinjete se osjećati nesigurno u u pogledu njihovih uvjerenja i odluka u suočavanju s krizom. To može spriječiti rast u svim aspektima vašeg života, jer ne postoji životni plan koji opravdava vašu posvećenost budućnosti.

Promjene u snu i apetitu

Uobičajeno u kriznim situacijama doživljavaju promjene u snu i apetit, jer osnovne potrebe postaju beznačajne. Počinjete zanemarivati ​​svu brigu i pažnju potrebnu za održavanje vašeg fizičkog i mentalnog zdravlja. Kao posljedica toga, nesanica i nedostatak apetita postaju uobičajeni u svakodnevnom životu.

U ovom trenutku važno je probuditi svijest o važnosti brige o sebi, kako biste se osjećali spremnije i ojačali za nositi sa krizama. Vodite računa o svom tijelu i umu, poštujte svoje granice i shvatite da su oni odgovorni za vaš opstanak. Ovo je dovoljno da vam pomogne u ovom zadatku.

Osjećaj neadekvatnosti

Ovaj osjećaj jeemocionalno stanje uzrokovano osjećajem inferiornosti i nesigurnosti. Osećanja koja potiču iz stanja egzistencijalne krize i povezana su sa samokritikom, uglavnom zato što se osećaju nesposobnim da reaguju na druge simptome krize, kao što je nedostatak perspektive za budućnost, na primer.

Samo -kritika postaje pretjerana i sa njom se javlja osjećaj nesposobnosti. Ne osjećate se sposobnim da ne možete obaviti svoje zadatke, već zbog egzistencijalne krize koja vam onemogućava da ih obavite.

Vrste egzistencijalne krize

Osim simptoma, postoji način da se klasifikuju vrste egzistencijalne krize, svaka od njih je rezultat nekog specifičnog događaja ili osećanja. Njihovo razumijevanje omogućit će vam da identificirate svoj tip egzistencijalne krize, čitajte dalje da saznate koja je vaša i naučite kako da je prevladate!

Smisao života

Ljudi koji iskuse egzistencijalne krize imaju tendenciju da se često preispituju o smislu života. Pitanja poput: "Koja je moja svrha?" ili "Koje je pravo značenje mog postojanja?", neka su uobičajena pitanja koja pobuđuju obilje misli koje dovode pojedince do mentalnog umora.

Uobičajeno je da se tako osjećamo u trenucima tranzicije, jer mi privremeno izgubimo sigurnost koju nam pružamodoma i onima koji su nam bliski. Iznad svega, osjećaj egzistencijalne praznine može biti povezan s činjenicom da doživljavate ovu fazu promjene u životu.

Smrti i bolesti

Ožalošćenje gubitka ili bolesti također može pokrenuti pitanja o njegovom postojanju. Uobičajeno je preispitivati ​​se u ovim trenucima u odnosu na konačnost života, vjerujući u efemernu prirodu života, postajemo anksiozni pred njegovom realnošću, izazivajući egzistencijalnu krizu.

Ova percepcija u odnosu do smrti budi negativna osećanja i sam smisao života počinje da se prazni u njegovoj svesti. Uskoro se čini da ništa nema smisla i to postaje jedan od pokretača krize.

Strah od odgovornosti

Strah od odgovornosti nije povezan samo sa strahom od obaveza, već se javlja i sa svijesti odgovornosti. Pogotovo kada shvatimo da moramo preuzeti odgovornost za svoje izbore i postupke, stvarajući preopterećenje u odnosu na njihovo prisustvo u svijetu.

Odgovornosti u odnosu na život uvijek će biti prisutne, početni strah od obaveza je uobičajen i može se prvenstveno odnositi na strah od greške. Tada se stvara niz pokretača ili mehanizama da pobjegnu od stvarnosti i ne bave se svojim odgovornostima.

Potiskivanje emocija i osjećaja

Ne dozvoliti sebiosjećaj emocija i osjećaja može uzrokovati egzistencijalnu krizu. Uobičajeno je u tom trenutku blokirati negativne emocije i internalizirati ih. Potiskivanje ovih emocija dovodi vas do suočavanja sa životom sa ravnodušnošću prema onome što osjećate, stvarajući tako lažnu sreću kao način maskiranja stvarnosti.

Ovaj stav prema vašim emocijama ne može samo pokrenuti egzistencijalnu krizu, već također niz drugih psihičkih problema kao što su anksioznost i depresija. Stoga je važno osjetiti ove negativne emocije i osjećaje, tek tada ćete moći istinski doživjeti sreću.

Kako prevladati egzistencijalnu krizu

Egzistencijalna kriza se događa u određene faze u životu i njegova upornost će biti vezani za njegovu reakciju na krizu. Zatim shvatite kako to prevladati tako da se dobrobit ponovo vrati u vaš život.

Razvijanje emocionalne inteligencije

Emocionalna inteligencija je kombinacija vještina koje omogućavaju razumijevanje vaših emocija i osjećaja , osim što im pomaže da bolje upravljaju njima. Osoba sa rafiniranom emocionalnom inteligencijom zna šta osjeća i efekte svojih emocija na svoje tijelo, te tako postaje sposobna da se nosi s njima.

Zato je toliko važno poboljšati svoju emocionalnu inteligenciju, tj. tako ćete moći bolje da se nosite sa svojim emocijama i